Svi znaju da je pušenje štetno za zdravlje, no jeste li se ikada zapitali kako utječe na oralno zdravlje i estetiku osmijeha? Ima li pušenje veze s nesrastanjem implantata u kost?
Kako posljednjeg dana u svibnju obilježavamo Svjetski dan nepušenja, odlučila sam ovaj blog posvetiti temi povezanosti pušenja s oralnim zdravljem, estetikom osmijeha i (ne)uspjehom implantološke terapije.
U usporedbi s ostalim zemljama članicama Europske unije, Hrvatska se, nažalost, svrstala među vodeće zemlje po broju pušača. Čak 33 % stanovništva Hrvatske puši, od kojih svake godine život izgubi 14 000 osoba. Zabrinjava i podatak da sve više mlađih adolescenata počinje pušiti. 23 % tinejdžera izjasnilo se da puši. Bilježimo tek 16 % bivših pušača.
Kako pušenje djeluje na oralno zdravlje?
Pušenje djeluje dvostruko štetno:
- kemijski
- termički.
Znate li da su najzastupljeniji sastojci duhanskog dima: nikotin, dušik, ugljični dioksid, kisik, nikotin, ugljični monoksid, policiklički aromatski ugljikovodici, cijanovodik, kadmij, arsen, olovo i katran?
Usta su u prvom i direktnom kontaktu s cigaretom, odnosno njezinim dimom te navedeni sastojci duhanskog dima djeluju na usnu šupljinu termički, ali je i kemijski iritiraju.
Prije se smatralo da 50-ak sastojaka duhanskog dima djeluju kancerogeno, a danas se s pouzdanjem zna da ih ima 70-ak, i to su mahom tvari iz katrana: policiklički aromatski ugljikovodici, nitrozamini, butadieni…
Pušenje, zubni implantati i oseointegracija
Osim nekih bolesti, loše oralne higijene te alkohola, pušenje također igra veliku ulogu u neuspjehu implantološkog zahvata, odnosno procesa oseointegracije – srastanja implantata s okolnom kosti. Brojna istraživanja i klinička praksa pokazuju da osobe koje puše imaju u prosjeku 11 puta veći rizik od neuspješne oseointegracije. Znanstvenici sa Sveučilišta Murcia u Španjolskoj potvrdili su to zaključkom studije iz 2007. godine.
Duhanski dim nepovoljno djeluje na peri-implantno tkivo (tkivo oko implantata). Smanjuje imunitet pacijenta što uzrokuje brži i lakši razvoj upala koje se teže liječe. Katran iz duhanskog dima taloži se na zubima, na teško dostupnim površinama implantata te protetskim nadoknadama na njima, što bitno otežava oralnu higijenu.
Periimplantitis
Zbog loše oralne higijene, ali i pušenja, javlja se upala desni i kosti u kojoj je ugrađen implantat – periimplantitis. Zubni implantat inficira se zbog prodora bakterija i ostataka hrane u područje oko implantata u kosti. Pušenje pogoduje rastu patogenih bakterija. Kako pogoduje razvoju gingivitisa i parodontitisa, jednako tako pogoduje i razvoju periimplantitisa.
Osim što možete izgubiti zdravi zub zbog povlačenja kosti, možete izgubiti i dentalni implantat. Znate li da zubni implantati mogu trajati cijeli životni vijek uz pravilnu oralnu higijenu i dobro zdravlje?
Ako osoba razvije periimplantitis, prvo joj se propisuju antibiotici kojima nastojimo zaustaviti upalu. Krajnji korak je vađenje implantata te ugradnja novog, što iziskuje vrijeme i dodatni trošak za pacijenta.
Nastavljate li pušiti nakon ugradnje implantata, vaš imunitet će oslabjeti. Riskirate gubitak implantata jer on ovisi o jakim i zdravim desnima te čvrstoj, stabilnoj i dostatnoj čeljusnoj kosti.
Kako djeluje duhanski dim u ustima?
Budući da duhanski dim djeluje nepovoljno na fibroblaste i matriks vezivnog tkiva, kost i površinu korijena, kod pušača se povećava rizik za razvoj periimplantitisa.
Sastojci iz duhanskog dima utječu na male krvne žile kao i na protok krvi kroz oralnu sluznicu, djelujući na mikrobiologiju oralnog plaka. Dovode do raznih promjena u oralnoj šupljini jer utječu na humoralni i stanični imunosni sustav. Histološke usporedbe pokazuju manji broj krvnih žila u upalnim područjima kod pušača nego kod nepušača. Smanjuje se protok krvi kroz gingivu pod utjecajem nikotina pa se teže stvara ugrušak nužan za zarastanje tkiva nakon ugradnje implantata.
Zbog pušenja dolazi do resorpcije kosti te znatno sporijeg cijeljenja kosti i okolnih tkiva. Sve to pogoduje neuspjehu implantološkog zahvata.
Želite li ugraditi implantate, najbolji preventivni korak je trenutačni prestanak pušenja jer ugrađivanje zubnih implantata u kompromitirano zubno meso i kost, predstavlja rizik za odbacivanje implantata.
Ako se baš nikako ne možete odreći cigareta, preporučujemo poštivanje protokola apstinencije prije i nakon implantološkog zahvata.
Taj implantološki protokol apstinencije ne preporučuje pušenje:
- 7 dana prije zahvata
- 8 tjedana nakon zahvata.
Periimplantitis i njegovi simptomi
Periimplantitis najčešće razviju:
- osobe sklone bolestima parodonta
- osobe koje ne vode adekvatnu oralnu higijenu
- osobe koje uopće ne skidaju zubni kamenac u stomatološkoj ordinaciji
- pušač
Znanost je dokazala da je pušenje najveći uzročnik nastanka i daljnjeg razvoja bolesti parodonta, koje mogu uzrokovati gubitak zuba. Pušenje smanjuje zasićenost periimplantnih tkiva kisikom. Zbog smanjene prokrvljenosti dolazi do povlačenja gingive (zubnog mesa).
To izaziva sljedeće probleme:
- resorpciju potporne kosti
- destabilizaciju zubnog implantata.
Ako osoba želi ugraditi implantat, a boluje od parodontitisa (parodontoze), treba znati da riskira gubitak implantata. Zato je jako važno da se prije implantološkog zahvata prvo sanira bolest parodonta kako bismo stvorili optimalne uvjete za ugradnju implantata. Ovdje želim istaknuti kako upalne promjene implantata (periimplantitis) mnogo brže napreduju nego promjene koje se događaju na prirodnom zubu, no početni simptomi su, baš kao i kod parodontitisa – blagi, pa ih pacijenti uglavnom zanemaruju.
Simptomi periimplantitisa
- crvenilo i oteklina desni oko implantata
- zadah
- krvarenje i gnojna upala oko implantata
- povišena temperatura
- pulsirajući bol
- bol pri žvakanju na mjestu gdje su ugrađeni zubni implantati
- otežano žvakanje hrane
- pomicanje zubnog implantata
Znate li da perimplantitis tj. upalna stanja gingive i kosti mogu izazvati: infarkt, Alzheimerovu bolest, dijabetes, prijevremeni porođaj i druge bolesti.
Dokazano je da bivši pušači imaju manji rizik za neuspjeh terapije od aktivnih pušača.
Bolesti desni i pušenje
Posljedice pušenja mogu se vidjeti kako na tvrdim tako i na mekim zubnim tkivima. Pušači mnogo više razvijaju parodontne bolesti – gingivitis i parodontitis, a stupanj rizika proporcionalan je intenzitetu i trajanju pušenja. Parodontna bolest je bakterijska infekcija koja uništava meka tkiva i koštane strukture.
Znate li da je 50 % parodontnih bolesti uzrokovano uživanjem u cigaretama? David A. Albert, profesor na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Kolumbiji, ustvrdio je kako su studije otkrile da konzumacija duhana može biti jedan od najvećih faktora rizika u razvoju parodontopatije. Pušači imaju 3-6 puta više šanse da obole od parodontopatije.
Isto tako, istraživanja su pokazala da pušači imaju više zubnog kamenca od nepušača te da pušenje može dovesti do progresije parodontitisa. Kod njih je zabilježen i mnogo veći gubitak koštanog tkiva nego kod nepušača. Gubitak koštanog tkiva je čak 5 puta veći kod sadašnjih i bivših pušača nego kod nepušača.
Duhanski dim destruktivno djeluje na parodont. Budući da smanjuje udio kisika u parodontnim džepovima, pogoduje anaerobnim uvjetima pa se parodontni džepovi brže povećavaju. Prema jednom od istraživanja, pušači imaju dvostruko veći rizik od gubitka zuba i 5 godina nakon završetka parodontološke terapije.
Napomena – pripazite!
Pušačima obično slabije krvare desni te imaju manje crvenila od nepušača, što ih može navesti na krivi zaključak da imaju zdrave desni. Razlog je taj što nikotin potiče smanjenje protoka krvi, edema i ostalih znakova upale. Zato je jako važno da pušači dolaze na redovne stomatološke preglede.
Zašto je dugotrajnije liječenje bolesti desni kod pušača?
Liječenje parodontnih bolesti kod pušača teže je i dugotrajnije, a ponekad ishod terapije nije povoljan. Pušenje tj. duhanski dim ometa kvalitetno liječenje i zacjeljivanje u ustima.
Znate li da baš svi duhanski proizvodi mogu utjecati na zdravlje desni? Bez obzira što pušili, klasične cigarete ili lulu, istraživanje iz 2000. godine, objavljeno u časopisu o parodontologiji Journal Of Clinical Periodontology, pokazalo je da je 18 % pušača imalo neku vrstu parodontne bolesti – triput više nego kod nepušača. Pušači lule imali su isti postotak gubitka zuba kao i pušači cigareta.
Znate li da su bivši pušači nakon 11 godina otkako su prestali s pušenjem, imali podjednak postotak oboljenja od parodontitisa kao i nepušači?
Lezija palatitis (stomatitis) nicotinica ili eukokeratosis palatina nicotinica
Palatitis (stomatitis) nicotinica ili eukokeratosis palatina nicotinica je hiperkeratotična oralna lezija na nepcu kod:
- dugogodišnjih pušača cigare i ljubitelja lule
- osoba srednje i starije životne dobi.
Kod uživatelja cigareta ova se lezija nešto rjeđe pojavljuje.
Paralelno s lezijom javlja se oticanje i povećavanje akcesornih nepčanih žlijezda slinovnica uzdignutih rubova. Nepce je sivobijelo. Lezija se pojavljuje upravo na nepcu jer je ono najviše izloženo navali duhanskog dima. Lezija se javlja zbog toplinske i kemijske iritacije oralne sluznice.
Ako ste primijetili leziju, nemojte se odmah uplašiti. Ova vrsta lezija je benigna reverzibilna izraslina, koja ne spada u prekanceroze te se povlači kada prestanete pušiti.
Kronična hiperplastična kandidijaza bolest je koja se javlja kod starijih osoba, a naročito joj pogoduju pušenje i mehaničke iritacije jer pospješuju prodor kandide u dublje slojeve oralne sluznice. Manifestira se u obliku hiperkeratotičnih pločastih naslaga u kutovima usana te na sluznici obraza, praćenih upalom.
Prekanceroze i oralni karcinomi
Pušenje je neposredno povezano s nastankom oralnog karcinoma. Uz alkohol se smatra glavnim etiološkim faktorom u nastanku karcinoma.
Alkohol i pušenje djeluju kao vrlo štetna simbioza jer alkohol povećava propusnost za karcinogene komponente duhanskog dima.
Kako pušenje utječe na estetiku osmijeha?
Diskoloracije
Pušenje utječe na estetiku zubi. Istraživanje iz 2005. godine koje je provedeno u Velikoj Britaniji uspoređivalo je zadovoljstvo pušača i nepušača bojom zubi. Pogađate, veće je zadovoljstvo kod nepušača.
Na zubima pušača nakupljaju se žute, smeđe i crne mrlje, ovisno o pušačkom stažu i intenzitetu pušenja. Umjerene i teške diskoloracije češće su kod pušača.
Više od 50 % nepušača smatralo je da ima normalnu boju zubi.
Melanosis nicotinica
Pušačka melanoza – benigna hiperpigmentacija nastaje kod teških pušača zbog djelovanja nikotina na melanocite koji prekomjerno luče melanin. Lezije su smeđe makule lokalizirane na zubnom mesu u donjoj čeljusti te interdentalnim papilama. Prestankom pušenja, lezija se povlači.
Kako pušenje utječe na zadah iz usta? – Pušačka halitoza
Istraživanja kažu da zadah iz usta većinom potječe iz usne šupljine. Samo 10-20 % halitoze (neugodnog zadaha) nije oralnog porijekla. Halitoza može biti posljedica pušenja pa je nazivamo pušačkom halitozom. Duhanski dim sadrži hlapljive sumporne spojeve. Anaerobne bakterije razgrađuju aminokiseline do sumpornih spojeva.
Već i smanjenje pušenja popravlja oralno zdravlje
Ne samo prestanak pušenja, već i smanjenje broja cigareta dovodi do poboljšanja oralnog zdravlja. U prilog tomu ide istraživanje koje je pratilo 3 ciljne skupine:
- pušači koji su pušili kutiju i pol cigareta dnevno imali su 6 % veći rizik za razvoj parodontopatije od nepušača
- pušači koji su pušili manje od pola kutije cigareta dnevno imali su 3 % veći rizik za razvoj parodontopatije od nepušača
- nepušači.
Nadam se da sam ovim blogom uspjela potaknuti barem jednog pušača da prekine ovu štetnu naviku. Na kraju želim savjetovati pušače da dolaze na češće kontrolne preglede u stomatološku ordinaciju. Optimalno bi bilo 2-3 kontrolna pregleda godišnje, a po potrebi i češće.
Vaš Centar dentalne medicine Zadar
